Muzej Slavonije u Osijeku

Najbolje upoznavanje s umjetnošću i kulturom nekog grada ali i države jest kroz muzeje koje nam nude. Tako i grad u Slavoniji, Osijek, nudi jedinstven muzej uz koji možete naučiti o arheološkim i etnografskim bogatstvima, ali i o sveukupnim značajkama kulturne baštine kroz različita povijesna razdoblja.

Muzej Slavonije u Osijeku utemeljen je davne 1877. pod titulom Muzeja slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Kroz godine i događanja, muzej se dosta puta selio te je konačno svoje mjesto našao na Trgu Svetog Trojstva pod imenom Muzej Slavonije. Uz osnivača Franju Sedlakovića, još dvije osobe smatraju se utemeljiteljima ovog muzeja: Vjekoslav Celestin i Karlo Franjo Nuber.

the Museum of SlavoniaOsječki muzej danas broji sveukupno trinaest različitih odjela poput edukacijskog, arheološkog, numizmatičkog, povijesnog, etnografskog i prirodoslovnog uz 7 ostalih, od kojih su svi raspoređeni u tri lokacije smještene u osječkoj Tvrđi. 1994. godine dobija status Nacionalnog muzeja zbog svoje raznolike zbirke povijesnih predmeta koja broji više od 150 zbirki iz spomenutih 13 odjela. Uz neprestane izložbe koje okupljaju posjetitelje tijekom cijele godine, Muzej Slavonije u Osijeku drži tri stalna postava, a to su “Lapidarij”, “Prapovijest” i “Seoba naroda i srednji vijek”.

U sklopu muzejske knjižnice koja je nastala istovremeno kad i sam muzej, nalazi se katalog zavičajne zbirke “Essekiana” koja obuhvaća sve tiskarske radove od samih početaka tiskarske djelatnosti u Osijeku. Ovo je jedinstvena takva zbirka na slavonskom području i oslikava period razvoja kulturološkog, socijalnog, prosvjetnog i književnog razvoja. Iako je Muzej Slavonije kroz godine nailazio na mnogo prepreka, od selidbe do nezaobilaznog Domovinskog rata, većina zbirki, radova i predmeta je očuvana te danas čine jedan od najvećih i najznačajnijih muzejskih ustanova na području cijele Hrvatske.

Uz mnoštvo povijesnih predmeta, u Muzeju Slavonije možemo uživati uz mnogobrojne gostujuće izložbe različitog karaktera, poput “Arheološke baštine Baranje”, “Stoljeće ručnog sata” ili “Stepinac – put svetosti”. Sveobuhvatnost ovog muzejskog objekta privlači pažnju posjetitelja i radoznalaca jer uz tolike zbirke, predmete, izložbe i aktualnosti, svatko može odlučiti izdvojiti trenutak iz užurbanog života i udahnuti koju minutu uvijek postojane kulturne baštine.

Read More

Kulturna i svjetska baština Hrvatske

Hrvatska je zemlja bogata očuvanim primjercima od izričite kulturne baštine. U Hrvatskoj je priznato čak osam UNESCO lokacija svjetske baštine. U njih se ubrajaju:
* Stari grad Dubrovnik
Zvan još i “Biserom Jadrana”, Dubrovnik obiluje gotičkim, baroknim i renesansnim crkvama, samostanima i palačama. Zidine koje okružuju grad građene su između 13. i 17. stoljeća te predstavljaju očuvani primjerak obrane i zaštite grada od napada.
* Povijesna jezgra Trogira
Savršen prikaz helenističkog razdoblja leži u ortogonalnom planu ulica grada Trogira, uz najznačajniji primjer romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj – predivnom trogirskom katedralom.
* Dioklecijanova palača
Smještena u Splitu, ova palača je najznačajnije očuvano djelo kasnoantičke arhitekture. Cijelu strukturu Dioklecijanove palače čine romaničke crkve, srednjovjekovne utvrde i palače iz različitih razdoblja.
Euphrasian Basilica* Eufrazijeva bazilika
Poreč krasi katedralni sklop građen u 6. stoljeću, koji predstavlja odličan i unikatan primjer religijske arhitekture religijske arhitekture.
* Katedrala Sv.Jakova
U Šibeniku je tijekom 15. i 16. stoljeća izgrađena katedrala koja predstavlja savršen primjer razmjene u području spomeničkih umjetnosti, koju su gradila tri različita arhitekta, svaki predstavljajući svoju metodu građenja, naposljetku čineći savršenu kamenu cjelinu.
* Plitvička jezera
Ovaj Nacionalni Park predstavlja fenomen geomorfologije i vegetativne različitosti. Prirodnom tvorbom sedra i korita rijeke, nastalo je 16 jezera okružena šumom koji sadrže neprocjenjivu kolekciju biljnog i životinjskog svijeta.
* Stećci
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali u 12. stoljeću. U Hrvatskoj postoji oko 4000 primjeraka u dvjema nekropolama, koje se nalaze u južnoj Dalmaciji i neprocjenjiv su prikaz pokapanja i obilježavanja grobnih mjesta tadašnjih naseljenika.
* Starogradsko polje na Hvaru
Zanimljiva činjenica zašto Starogradsko polje pripada UNESCO-vom popisu svjetske baštine jest da su nasade vinograda i maslina ostale nepromijenjene od prvih kolonizacija starih Grka i jedinstven su primjer geometrijskog sustava podjele zemlje u Antici.

Uz svjetsku baštinu, Hrvatska obiluje i nematerijalnim primjercima kulturne baštine. U njih se ubrajaju ojkanje, klapsko pjevanje, čipkarstvo, Sinjska alka, nijjemo kolo, pokladni ophod Kastavštine, bećarac, fešta Sv. Vlaha u Dubrovniku i još par unikatnih primjera samo za Republiku Hrvatsku.

Read More

Učite o hrvatskoj umjetnosti

O Hrvatskoj možete učiti čitajući knjige ili koristeći internet, ali ako vas zaista zanima Hrvatska, jedan od najboljih načina da učite o njoj je da se spremite za putovanje i posjetite je. Mnogobrojne turističke destinacije i mjesta bogata poviješću i kulturnom baštinom će zadovoljiti i najzahtjevnije putnike.

Najzanimljiviji i najkvalitetniji način da upoznate Hrvatsku je upoznavanje s njezinom kulturnom baštinom.

Hrvatsku umjetnost može se upoznati posjetom brojnim izložbenim galerijama i muzejima u kojima su izložene zbirke hrvatskih umjetnika kroz povijest. Tako ćete se upoznati sa sakralnom umjetnošću, razlitičitim umjetničkim pravcima i najvažnijim hrvatskim umjetnicima. Osim toga, u galerijama možete razgledati i zbirke europskih i svjetskih umjetnika te otkrivati koliko su njihova djela imala utjecaja na hrvatsku umjetnost.

Hrvatsku umjetnost možete upoznati i putujući po dalmatinskim gradovima poput Trogira, Šibenika, Splita i Zadra, gdje su najistaknutiji utjecaji mediteranske kulture, ali i brojni utjecaji grčke i rimske kulture.

Najpoznatije turističko odredište već je desetljećima srednjovjekovni Stari grad Dubrovnik koji nudi pregršt umjetničkih i kulturnih sadržaja.

Learn about Croatian artSjevernu hrvatsku umjetnost možete upoznati razgledavanjem dvoraca koji su otvoreni za javnost, a predlažemo da svakako posjetite Veliki i Mali Tabor, Kaštel Benković, dvorac Tikveš ili dvorac Kutjevo.

Sjevernu obalu upoznajte putujući Istrom koja je bogata kulturnim naslijeđem i u kojoj su mnogobrojni umjetnici provodili vrijeme (od domaćih pisaca i slikara do Jamesa Joycea). Putujući po Istri, predlažemo vam da posjetite Rovinj, Pulu, Opatiju i Rijeku, ali nemojte zaobići ni manja mjesta poput Buzeta.

Putujući hrvatskim gradovima, svakako nemojte zaobići vrijedne sakralne građevine i crkvenu umjetnost koja je izvšila najveći utjecaj na stariju kulturu u Hrvatskoj. Posjetite Zagrebačku katedralu, Crkvu sv. Marka u Zagrebu, Eufrazijevu baziliku u Poreču ili Crkvu svetog Donata u Zadru.

Na putovanju Hrvatskom uočit ćete različite kulturne i umjetničke utjecaje te razliku između sjevernih dijelova i obale, a ako se odlučite za putovanje po hrvatskim otocima bit ćete oduševljeni otočkim kulturama, njihovom kulturnom baštinom, ali i nematerijalnom baštinom poput različitih vrsta karnevala, plesa, glazbe, priča, običaja i vjerovanja. Ako ste više zainteresirani za suvremenu umjetnost i različite medijalne prakse, istražite muzeje suvremene umjetnosti koji sadrže vrijedne kolekcije djela svjetskih i domaćih umjetnika.

Read More

Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Naiva, naivna umjetnost ili takozvana primitivna umjetnost dio je umjetnosti dvadesetog stoljeća. Riječ je o posebnoj grupi formalno neškolovanih slikara i kipara koje obično nazivamo amaterima i pučkim umjetnicima.

Croatian Museum of Naive Art outsideNaiva nije strogo opisan i definiran umjetnički pokret nego je čine različite slikarske poetike, teme i individualna ostvarenja. U Hrvatskoj je ta takozvana “pučka umjetnost” potekla najprije od seljaka i obrtnika, a najpoznatiji autori su s vremenom postali cijenjeni profesionalni umjetnici. Ljepota i značaj naivne umjetnosti očituje se u tome što ona zorno pokazuje kako svi imaju pravo na stvaranje i umjetničko izražavanje.

Specijalizirani muzej naivne umjetnosti skuplja, tumači i prezentira međunarodnu i nacionalnu, autsajdersku i samostalnu umjetnost. Muzej naivne umjetnosti osnovan je 1952. godine, a njegova barokna zgrada se nalazi u ulici sv. Ćirila i Metoda 3 u Zagrebu. Smješten je na prekrasnom Gornjem gradu i jedna je od nezaobilaznih zagrebačkih destinacija.
U svojem fundusu Hrvatski muzej naivne umjetnosti čuva gotovo 2000 umjetnina. Slike, grafike, skulpture i crteži djela su uglavnom hrvatskih umjetnika, ali u stalnom postavu muzeja moguće je naći i brojna djela stranih umjetnika.

Muzej organizira putujuće izložbe i gostovanja po raznim mjestima u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu – djela iz njegovog fundusa predstavljena su u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Italiji i dr.

U muzeju su izloženi deseci antologijskih slika hrvatskih umjetnika, a težište postava je na umjetnicima slavne Hlebinske škole. Sadržaj muzeja svjedoči o tome da je hrvatska naiva jedan od najvažnijih dijelova svjetske naive.

U postavu muzeja nalaze se poznate slike Ivana Generalića, prvog umjetnika hrvatske naive i Hlebinske škole. Zatim slijede slike druge generacije Hlebinske škole slikara Dragana Gažija, Ivana Večenaja i Mije Kovačića. Izložena su brojna djela autora Martina Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića Croate i Slavka Stolnika. Posljednju generaciju čine djela slikara nastala pedesetih i šezdesetih godina poput Ivana Rabuzina, Petra Smajića i Emerika Feješa.

U kolekciji stranih autora izdvajaju se djela Nikifora, Simona Schwartzenberga i Germain van der Steena.

Read More

Umjetnički muzej Atelijer Meštrović

Art Museum Atelier MestrovicU Zagrebu na adresi Mletačka 8, nalazi se muzej u kojem su izložena djela hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović smješten je u nekadašnji autentični umjetnikov dom, a u njemu se nalaze brojna djela, prvenstveno skulpture, koje je Meštrović realizirao u razdoblju od 1904. do 1942. godine. Atelijer Meštrović dio je Muzeja Ivana Meštrovića koje čine još Galerija Meštrović (Split), Meštrovićeve Crikvine Kaštilac (Split) i Crkva presvetog otkupitelja (Ružić).

Ivan Meštrović je jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika, a njegova djela se mogu pronaći na najatraktivnijim hrvatskim lokacijama. Najpoznatija Meštrovićeva djela su “Zdenac života” u Zagrebu, “Spomenik Grgura Ninskog” u Splitu, “Spomenik Marka Marulića” u Splitu, Crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Osim u Hrvatskoj, njegova najpoznatija djela nalaze se i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije: “Njegošev mauzolej” na Lovćenu (Crna Gora), “Pobjednik” i “Spomenik neznanom junaku” na Avali u Beogradu (Srbija).

U Zagrebu se na javnim površinama mogu vidjeti i njegovi spomenici “Povijest Hrvata” i kip “Nikole Tesle”.

Atelijer Meštrović otvoren je svaki dan, osim ponedjeljka, za posjetitelje, a budući da je smješten na Gornjem gradu, postaje je jedno od stalnih turističkih odredišta. Meštrović je bio kipar, arhitekt i pisac, a u Atelijeru Meštrović se mogu naći njegove skulpture.

Atelijer Meštrović organizator je atraktivnih događanja u Zagrebu poput, primjerice, izložbe “Meštrović – Milles” i projekta “Meštrović: Nova dimenzija”. Osim djela Ivana Meštrovića, u Atelijeru se mogu pogledati izložbe djela drugih umjetnika poput izložbe “Marija Ujević Galetović kod Meštrovića” i “Meštar: Ana Kuzmanić, Dijalog I, II, III”.

Meštrovićev arhitektonski opus broji desetak arhitektonskih ostvarenja, a ikonološka studija skica za dekoraciju kupole Crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama predstavljena je na izložbi “Dekodiranje Meštrovića”.

Posljednja izložba organizirana u Ateljeu Meštrović je “Rodin u Meštrovićevu Zagrebu” 2015. godine. Izložba istražuje utjecaje kiparstva Augustea Rodina na moderno hrvatsko kiparstvo, a izloženo je šezdesetak Rodinovih skulptura, skica i crteža među kojima su i najpoznatija remek-djela ovog umjetnika poput “Poljupca” i “Mislioca”.

Read More

Umjetnički paviljoni u Hrvatskoj

Art Pavilion in CroatiaLjubitelji umjetnosti u Hrvatskoj mogu pronaći mnogobrojne izložbene prostore, muzeje i galerije koji se razlikuju prema namjeni, sadržaju koji izlažu i ambijentu.

Jedan od najreprezentativnijih izložbenih prostora u Zagrebu i Hrvatskoj je Umjetnički paviljon. Umjetnički paviljon se nalazi u centru grada na Tomislavovom trgu, a ako u Zagreb stižete vlakom on je jedna od prvih zgrada koje ćete vidjeti.

Paviljonom dominira kupola, a zbog svoje ljepote i umjetničke vrijednosti spada u zaštićene spomenike. Autori ovog spomenika su arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, a Umjetnički paviljon je primjer jednog od prvih montažnih objekata u Europi.

Njegovi projektanti su bili Mađari Floris Korb i Kálmán Giergl, a nakon što je Paviljon predstavljen u Budimpešti prenesen je u Zagreb.
Umjetnički paviljon u Zagrebu smatra se jednim od najljepših zagrebačkih ambijenata zbog smišljenog planiranja i hortikulturnog smještanja u zagrebačkoj “zelenoj potkovi”. Vremenom je prirodno srastao s okolinom i bez njega je teško zamisliti Zagreb.

Paviljon je svečano otvoren 1898. godine prvom izložbom zagrebačke mlade secesije – grupe kojoj je na čelu bio slika Vlaho Bukovac. Od otvorenja do danas u prostorima Umjetničkog paviljona održavaju se brojne izložbe, a Paviljon još uvijek ima status posebnog mjesta za retrospektivne izložbe i gostujuće izložbe najvećih svjetskih umjetnika. Osim izložbi, tu se održavaju i godišnje manifestacije Zagrebačkog salona i Salona mladih.

Osnovna namjena paviljona je sagledavanje nacionalne kulturne produkcije u kojem se predstavljaju izabrana i promišljena poglavlja iz umjetničke i kulturne prošlosti i sadašnjosti. Posljednjih tridesetak godina funkcija Paviljona je prije svega u prezentaciji umjetničkih tendencija nacionalne kulture.

Osim vlastitih izložbi, Umjetnički paviljon njeguje suradnju sa srodnim institucijama i pojedinim umjetnicima te sudjeluje u prezentaciji hrvatskog i međunarodnog kulturnog i likovnog stvaralaštva. S drugim institucijama razmjenjuje izložbe, a cilj suradnje je upoznavanje ostalih nacionalnih kultura drugih europskih naroda i umjetnosti ostalih kontinenata.

U šetnji Zagrebom ovaj gradski simbol ne možete promašiti.

Read More

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Croatian Academy of Sciences and ArtsAkciju za osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti započeo je biskup Josip Juraj Strossmayer 1860. godine u Zagrebu. Zbog interesa bečke politike, akademija od 1866. godine nosi naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nakon uspostave nezavisne i samostalne Republike Hrvatske, akademija mijenja naziv u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i tada je donesen zakon o najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u zemlji.

U svom radu, Akademija je organizirala stotine znanstvenih skupova koji su ocjenjivali i valorizirali umjetnička i znanstvena djela pripadnika hrvatskog naroda tijekom njegove povijesti. Organizirani su i skupovi posvećeni proučavanju povijesti zemlje, a u okviru izdavačke djelatnosti proizašla su vrijedna djela poput “Rječnika hrvatskog književnog jezika od preporoda”, “Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika”, a među najdugovječnije projekte spada rad na “Rječniku hrvatskog ili srpskog jezika”.
Iz brojnih serija Akademijinih izdanja ovdje ćemo navesti samo nekoliko važnijih: Noviji pisci, Hrvatski latinisti, Građa za hrvatsku povijest, Prirodoslovna istraživanja, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, Građa za povijest književnosti hrvatske.

Palača Akademije se nalazi na južnoj strani Zrinskog trga u Zagrebu, a izgrađena je 1880. godine. U Akademiji se nalazi najznačajniji hrvatski spomenik “Baščanska ploča” koji datira iz 1100. godine i pisan je na glagoljici.

Najvažnije zadaće Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su objava rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, davanje prijedloga za unaprjeđenje umjetnosti i znanosti u Hrvatskoj, te poticanje znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Akademija se brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj prezentaciji u svijetu.

Članovi Akademije dijele se na redovite, počasne, dopisne i suradnike. Redoviti članovi dobivaju pravo na titulu akademika i sudjeluju u stalnom radu Akademije. Akademija je započela sa šesnaest redovitih članova, a danas ih ima oko 160.

U Akademiji djeluju razredi za medicinske znanosti, za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, za društvene znanosti, za filološke znanosti, za književnost, za glazbenu umjetnost, za likovnu umjetnost i za tehničke znanosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizator je brojnih predavanja i izložbi, a aktivna je i u izdavačkoj djelatnosti.

Read More