Umjetnički muzej Atelijer Meštrović

Art Museum Atelier MestrovicU Zagrebu na adresi Mletačka 8, nalazi se muzej u kojem su izložena djela hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića. Atelijer Meštrović smješten je u nekadašnji autentični umjetnikov dom, a u njemu se nalaze brojna djela, prvenstveno skulpture, koje je Meštrović realizirao u razdoblju od 1904. do 1942. godine. Atelijer Meštrović dio je Muzeja Ivana Meštrovića koje čine još Galerija Meštrović (Split), Meštrovićeve Crikvine Kaštilac (Split) i Crkva presvetog otkupitelja (Ružić).

Ivan Meštrović je jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika, a njegova djela se mogu pronaći na najatraktivnijim hrvatskim lokacijama. Najpoznatija Meštrovićeva djela su “Zdenac života” u Zagrebu, “Spomenik Grgura Ninskog” u Splitu, “Spomenik Marka Marulića” u Splitu, Crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Osim u Hrvatskoj, njegova najpoznatija djela nalaze se i u ostalim zemljama bivše Jugoslavije: “Njegošev mauzolej” na Lovćenu (Crna Gora), “Pobjednik” i “Spomenik neznanom junaku” na Avali u Beogradu (Srbija).

U Zagrebu se na javnim površinama mogu vidjeti i njegovi spomenici “Povijest Hrvata” i kip “Nikole Tesle”.

Atelijer Meštrović otvoren je svaki dan, osim ponedjeljka, za posjetitelje, a budući da je smješten na Gornjem gradu, postaje je jedno od stalnih turističkih odredišta. Meštrović je bio kipar, arhitekt i pisac, a u Atelijeru Meštrović se mogu naći njegove skulpture.

Atelijer Meštrović organizator je atraktivnih događanja u Zagrebu poput, primjerice, izložbe “Meštrović – Milles” i projekta “Meštrović: Nova dimenzija”. Osim djela Ivana Meštrovića, u Atelijeru se mogu pogledati izložbe djela drugih umjetnika poput izložbe “Marija Ujević Galetović kod Meštrovića” i “Meštar: Ana Kuzmanić, Dijalog I, II, III”.

Meštrovićev arhitektonski opus broji desetak arhitektonskih ostvarenja, a ikonološka studija skica za dekoraciju kupole Crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama predstavljena je na izložbi “Dekodiranje Meštrovića”.

Posljednja izložba organizirana u Ateljeu Meštrović je “Rodin u Meštrovićevu Zagrebu” 2015. godine. Izložba istražuje utjecaje kiparstva Augustea Rodina na moderno hrvatsko kiparstvo, a izloženo je šezdesetak Rodinovih skulptura, skica i crteža među kojima su i najpoznatija remek-djela ovog umjetnika poput “Poljupca” i “Mislioca”.

Read More

Umjetnički paviljoni u Hrvatskoj

Art Pavilion in CroatiaLjubitelji umjetnosti u Hrvatskoj mogu pronaći mnogobrojne izložbene prostore, muzeje i galerije koji se razlikuju prema namjeni, sadržaju koji izlažu i ambijentu.

Jedan od najreprezentativnijih izložbenih prostora u Zagrebu i Hrvatskoj je Umjetnički paviljon. Umjetnički paviljon se nalazi u centru grada na Tomislavovom trgu, a ako u Zagreb stižete vlakom on je jedna od prvih zgrada koje ćete vidjeti.

Paviljonom dominira kupola, a zbog svoje ljepote i umjetničke vrijednosti spada u zaštićene spomenike. Autori ovog spomenika su arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, a Umjetnički paviljon je primjer jednog od prvih montažnih objekata u Europi.

Njegovi projektanti su bili Mađari Floris Korb i Kálmán Giergl, a nakon što je Paviljon predstavljen u Budimpešti prenesen je u Zagreb.
Umjetnički paviljon u Zagrebu smatra se jednim od najljepših zagrebačkih ambijenata zbog smišljenog planiranja i hortikulturnog smještanja u zagrebačkoj “zelenoj potkovi”. Vremenom je prirodno srastao s okolinom i bez njega je teško zamisliti Zagreb.

Paviljon je svečano otvoren 1898. godine prvom izložbom zagrebačke mlade secesije – grupe kojoj je na čelu bio slika Vlaho Bukovac. Od otvorenja do danas u prostorima Umjetničkog paviljona održavaju se brojne izložbe, a Paviljon još uvijek ima status posebnog mjesta za retrospektivne izložbe i gostujuće izložbe najvećih svjetskih umjetnika. Osim izložbi, tu se održavaju i godišnje manifestacije Zagrebačkog salona i Salona mladih.

Osnovna namjena paviljona je sagledavanje nacionalne kulturne produkcije u kojem se predstavljaju izabrana i promišljena poglavlja iz umjetničke i kulturne prošlosti i sadašnjosti. Posljednjih tridesetak godina funkcija Paviljona je prije svega u prezentaciji umjetničkih tendencija nacionalne kulture.

Osim vlastitih izložbi, Umjetnički paviljon njeguje suradnju sa srodnim institucijama i pojedinim umjetnicima te sudjeluje u prezentaciji hrvatskog i međunarodnog kulturnog i likovnog stvaralaštva. S drugim institucijama razmjenjuje izložbe, a cilj suradnje je upoznavanje ostalih nacionalnih kultura drugih europskih naroda i umjetnosti ostalih kontinenata.

U šetnji Zagrebom ovaj gradski simbol ne možete promašiti.

Read More

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Croatian Academy of Sciences and ArtsAkciju za osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti započeo je biskup Josip Juraj Strossmayer 1860. godine u Zagrebu. Zbog interesa bečke politike, akademija od 1866. godine nosi naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nakon uspostave nezavisne i samostalne Republike Hrvatske, akademija mijenja naziv u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i tada je donesen zakon o najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u zemlji.

U svom radu, Akademija je organizirala stotine znanstvenih skupova koji su ocjenjivali i valorizirali umjetnička i znanstvena djela pripadnika hrvatskog naroda tijekom njegove povijesti. Organizirani su i skupovi posvećeni proučavanju povijesti zemlje, a u okviru izdavačke djelatnosti proizašla su vrijedna djela poput “Rječnika hrvatskog književnog jezika od preporoda”, “Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika”, a među najdugovječnije projekte spada rad na “Rječniku hrvatskog ili srpskog jezika”.
Iz brojnih serija Akademijinih izdanja ovdje ćemo navesti samo nekoliko važnijih: Noviji pisci, Hrvatski latinisti, Građa za hrvatsku povijest, Prirodoslovna istraživanja, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, Građa za povijest književnosti hrvatske.

Palača Akademije se nalazi na južnoj strani Zrinskog trga u Zagrebu, a izgrađena je 1880. godine. U Akademiji se nalazi najznačajniji hrvatski spomenik “Baščanska ploča” koji datira iz 1100. godine i pisan je na glagoljici.

Najvažnije zadaće Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su objava rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, davanje prijedloga za unaprjeđenje umjetnosti i znanosti u Hrvatskoj, te poticanje znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Akademija se brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj prezentaciji u svijetu.

Članovi Akademije dijele se na redovite, počasne, dopisne i suradnike. Redoviti članovi dobivaju pravo na titulu akademika i sudjeluju u stalnom radu Akademije. Akademija je započela sa šesnaest redovitih članova, a danas ih ima oko 160.

U Akademiji djeluju razredi za medicinske znanosti, za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, za društvene znanosti, za filološke znanosti, za književnost, za glazbenu umjetnost, za likovnu umjetnost i za tehničke znanosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizator je brojnih predavanja i izložbi, a aktivna je i u izdavačkoj djelatnosti.

Read More

Galerija Krvavi most

Galerija Krvavi mostGalerija Krvavi most otvorena je 2009. godine u Zagrebu. Riječ je o galeriji u kojoj se mogu pronaći stalni umjetnički postavi, ali i umjetnička djela namijenjena prodaji. Izložena djela se rotiraju svaka dva do tri mjeseca, a cijene izložaka dosežu 50 000 eura.

Galerija nosi ime po kratkoj ulici Krvavi most koja se nalazi na pješačkoj zoni i koja povezuje Radićevu i Tkalčićevu ulicu. Nalazi se u strogom centru Zagreba. Ime ulice je ostavljeno namjerno da podsjeća na nemirne i nasilne događaje, međusobne susjedske svađe i na mračnu prošlost Zagreba.
Brojni povijesni događaji su obilježili ovu lokaciju u Zagrebu. Ona je mjesto povijesnih sukoba između Kaptola i Gradeca u Srednjem vijeku, a iako nisu zabilježene ljudske žrtve naziv “Krvavi most” se odnosi na slomljene ruke, razbijene glave i krvave noseve onih koji su se zadesili u tim sukobima.

Borbe i sukobi na Krvavom mostu datiraju od 14. stoljeća, a mir između zaraćenih strana je postignut tek u 18. stoljeću. Postignuti mir obilježen je zajedničkom gradnjom mosta – prometnice koja je povezivala gornjogradske bedeme, Kamenita vrata, kaptolska vrata i današnju Skalinsku ulicu. Taj most, koji je prelazio potok Medveščak, povezivao je gradsku općinu s kaptolskim Zagrebom. Razvojem industrije došlo je do zagađenja pa je gradska vlast bila prisiljena izgraditi kanalizaciju i srušiti most. Potok Medveščak je preusmjeren do rijeke Save.

Inspirirana brojnim povijesnim događajima i mračnom prošlosti koja je vezana uz taj most, najpoznatija hrvatska spisateljica Marija Jurić Zagorka napisala je povijesni roman “Tajna Krvavog mosta”. U blizini te kratke ulice nalazi se kip Marije Jurić Zagorke, a na na samoj ulici i gradska knjižnica koja nosi njezino ime.

Na ulici se, osim spomenutog, nalazi i zgrada koja pripada galeriji nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba. Riječ je o kući koja se sastoji od dvije spojene kuće izgrađene tijekom 18. stoljeća, a koje su smještene na istoj parceli.

Read More

Zašto ljudi toliko vole umjetnost?

people love artUmjetnosti su kroz povijest pridavana različita značenja i različite namjene te se ona definira kao posebna ljudska djelatnost čije značenje nastaje u odnosu umjetnika, njegovog djela i publike. Teško je odgovoriti na pitanje što ljude toliko privlači umjetnosti da je stvaraju ili da u njoj participiraju kao publika, ali očigledno je riječ o jednoj od najvažnijih ljudskih djelatnosti.

Pod umjetnošću podrazumijevamo likovne ili vizualne umjetnosti, književnost, glazbu, ples, filmsku umjetnost, fotografiju, performans, video-umjetnost, kiparstvo i arhitekturu.

Postoje brojne definicije umjetnosti, ali nijedna nije dovoljna da obuhvati i opiše svako umjetničko polje i umjetničko djelo. Naime, umjetničko djelo ne čini samo njegova materijalna pojavnost (ono što čujemo, vidimo ili čitamo), nego je čini i svijet ideja, cjelokupno znanje o umjetnosti i njezinom jeziku i izražajnim sredstvima.

Od modernog doba smatra se kako umjetnost posjeduje autonomni jezik, te da ima neovisnu poziciju u odnosu na društvo u kojem nastaje. Smatra se da umjetnost nema svrhu i da umjetnost ne treba služiti nikome i ničemu te da njezina svrha leži u ispunjavanju prirode koje određuju imaginacija, eksperimentalnost, ljepota, ružnoća, istina i sloboda.

Ljudi vole umjetnost jer im pomaže u samoizgradnji i spoznaji svijeta koji ih okružuje, a u umjetnosti najčešće participiraju kao konzumenti i posjetitelji kulturnih institucija poput koncertnih dvorana, opernih kuća, galerija, knjižnica i muzeja.

Umjetnici su oduvijek intrigirali javnost svojim (progresivnim) idejama i maštom, a publika se često zanimala za njihova djela jednako intenzivno kao i za njihov život. Iako je to prema većini umjetničkih teorija nepouzdana metoda razumijevanja i interpretacije umjetnosti, ljudi i dalje uživaju u povezivanju umjetničkog djela i autorovog života.

Umjetnost odlikuju brojni umjetnički jezici i stilovi, ideologije i ideje, a danas više ne možemo govoriti o jednom ili nekoliko dominantnih umjetničkih pravaca i stilova, nego o supostojanju različitih poetika.

Brojnost umjetničkih stilova i izraza omogućuje svakom pojedincu da pronađe u umjetnosti nešto što mu se sviđa i u čemu može uživati. Budući da više ne postoje institucije koje strogo određuju što je umjetnost, a što nije, svi ljudi imaju pravo da se umjetnički izražavaju i da izlažu svoja djela zainteresiranoj publici.

Read More

Muzej suvremene umjetnosti

Museum of Contemporary Art croatiaMuzej suvremene umjetnosti je muzej u Zagrebu, a nalazi se na adresi Avenija Dubrovnik 17 (Novi Zagreb). Muzej je utemeljen 1954. godine, a zgrada muzeja izgrađena je prema nacrtu arhitekta Ivana Franića i otvorena 2009. godine.

Osim izložbenog prostora, muzej ima knjižnicu, knjižaru, multimedijalnu dvoranu, restoran, salon, pedagošku dvoranu i apartman za posjetitelje i kustose. Sadrži zbirke mnogih hrvatskih i svjetskih umjetnika. Među najvažnije spadaju zbirka iz ateljea Ivana Kožarića i arhiv Toše Dapca, a među novijim radovima najpoznatiji je “Tobogan” Carstena Höllera – niz koji se posjetitelji mogu spustiti kad završe s razgledavanjem.

Zgradu Muzeja suvremene umjetnosti prekriva ekran na zapadnoj strani, a riječ je o jednom od najvećih ekrana u ovom dijelu Europe.
U želji da redefinira značenje stalnog postava, muzej se odlučio za koncepciju “Zbirke u pokretu” čime je želio istaknuti pomake u interpretaciji i prezentacije muzejske građe. Tim izrazom se naglašava promjenjivost, nestabilnost, nepredvidljivost i kretanje koji su važna svojstva suvremene umjetnosti. “Zbirke u pokretu” odlikuje privremeni karakter, fleksibilnost i promjene na prostornom i vremenskom planu. Njih čini nekoliko muzejskih cjelina poput “Umjetnost kao život”, “Projekt i sudbina”, “Velika enigma svijeta”, “Umjetnost o umjetnosti”, “Riječi i slike”.
Zbirke muzeja sadrže i pokazuju početke i razvoje suvremenskih umjetničkih tendencija, a u muzeju se mogu vidjeti: zbirka filma i videa, zbirka crteža, plakata, grafika i radova na papiru, zbirka medijske umjetnosti, zbirka fotografije, zbirka skulpture, zbirka slikarstva. Najznačajniji dio stalnog postava muzeja su, uz djela Ivana Kožarića i Toše Dapca, Donacija Seissel, Zbirka Benko Horvat i Zbirka Richter.

Osim unutrašnjih zbirki, u vanjskom prostoru muzeja se mogu vidjeti dijelovi “Zbirki u pokretu” koji su postali najprepoznatljiviji dijelovi ovog muzeja. Riječ je “Dvostrukom toboganu” koji povezuje sve etaže sjevernog krila, svjetleći objekt “Umjetnik pri radu” Dalibora Martinisa, skulptura “Oči pročišćenja” koja se nalazi na ulaznoj platformi.

Razgledavanje u muzeju nije organizirano samo arhitekturom koja određuje prostor, nego muzej daje prilikom svakom posjetitelju da vlastitim kretanjem unese svoje individualno iskustvo.

Read More

Galerija Greta – umjetnička galerija u Zagrebu

Greta Gallery - Art Gallery in ZagrebVećina galerija ubrzo nakon otvaranja postanu nezanimljive posjetiteljima, ali to u slučaju zagrebačke galerije Greta nije slučaj. Zbog bogatog programa i brojnih sadržaja ovo je jedna od najživahnijih galerija u Zagrebu koja uspješno intrigira javnost.

Galerija Greta je prostor za izložbe, prezentacije, promocije, projekcije, performanse, radionice i druženje. Smještena je središtu Zagreba na adresi Ilica 92, a zbog atraktivne lokacije i još boljeg sadržaja jedno je od zagrebačkih umjetničkih mjesta u koje građani rado dolaze.

Galerija se nalazi u blizini poznatih zagrebačkih lokacija poput Britanca, kultnog kafića “Sedmica” i Akademije likovnih umjetnosti. Smještena je u bivši modni dućan po kojem je i dobila i ime, jer si u početku vlasnici Grete nisu mogli priuštiti novu fasadu.

Galerija je zamišljena kao prostor u kojem se miješaju radna atmosfera s odvijanjem izložbi, radionica i predavanja. Greta je mjesto otvoreno brzim izmjenama informacija i ljudi, a fokusirana je na suvremene umjetničke prakse i nove medije.
S radom je započela 2011. godine i ubrzo se prometnula u jednu od najsadržajnijih i najagilnijih umjetničkih galerija u Zagrebu. U njezinom prostoru se učestalo događaju otvorenja izložbi i predstavljanja mladih umjetnika u ugodnim druženjima gdje je moguće doznati i izmijeniti sve informacije o umjetniku i zbirci.

Galerija Greta je posebna i po tome što se otvaranja izložbi događaju ponedjeljkom – dakle, danom kad većina muzeja u Zagrebu ne radi. Zbog dobro izabranog dana, pažnja na kulturnoj sceni je tijekom tjedna uvijek usmjerena na Gretu.

Galerija je usmjerena na suvremenu umjetnost i različite umjetničke prakse, a u programu nastoji dati jednak prostor afirmiranim i mladim umjetnicima, kao i domaćim i stranim. Greta nastoji balansirati između grupnih i pojedinačnih izložbi, ali i između zastupljenosti različitih umjetničkih medija.

Intenzivan i intrigantan program privlači sve više i više posjetitelja zainteresiranih za suvremenu umjetnost, a galerija Greta se etablirala kao umjetničko središte Zagreba, ali i Hrvatske. Širenje interesa i svijesti o suvremenoj umjetnosti projekt je koji galerija Greta provodi uspješno, a ako želite biti dio priče o umjetnosti u Hrvatskoj ovo je mjesto koje ne smijete zaobići.

Read More