Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Croatian Academy of Sciences and Arts

Croatian Academy of Sciences and ArtsAkciju za osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti započeo je biskup Josip Juraj Strossmayer 1860. godine u Zagrebu. Zbog interesa bečke politike, akademija od 1866. godine nosi naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Nakon uspostave nezavisne i samostalne Republike Hrvatske, akademija mijenja naziv u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i tada je donesen zakon o najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u zemlji.

U svom radu, Akademija je organizirala stotine znanstvenih skupova koji su ocjenjivali i valorizirali umjetnička i znanstvena djela pripadnika hrvatskog naroda tijekom njegove povijesti. Organizirani su i skupovi posvećeni proučavanju povijesti zemlje, a u okviru izdavačke djelatnosti proizašla su vrijedna djela poput “Rječnika hrvatskog književnog jezika od preporoda”, “Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika”, a među najdugovječnije projekte spada rad na “Rječniku hrvatskog ili srpskog jezika”.
Iz brojnih serija Akademijinih izdanja ovdje ćemo navesti samo nekoliko važnijih: Noviji pisci, Hrvatski latinisti, Građa za hrvatsku povijest, Prirodoslovna istraživanja, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, Građa za povijest književnosti hrvatske.

Palača Akademije se nalazi na južnoj strani Zrinskog trga u Zagrebu, a izgrađena je 1880. godine. U Akademiji se nalazi najznačajniji hrvatski spomenik “Baščanska ploča” koji datira iz 1100. godine i pisan je na glagoljici.

Najvažnije zadaće Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su objava rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, davanje prijedloga za unaprjeđenje umjetnosti i znanosti u Hrvatskoj, te poticanje znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Akademija se brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj prezentaciji u svijetu.

Članovi Akademije dijele se na redovite, počasne, dopisne i suradnike. Redoviti članovi dobivaju pravo na titulu akademika i sudjeluju u stalnom radu Akademije. Akademija je započela sa šesnaest redovitih članova, a danas ih ima oko 160.

U Akademiji djeluju razredi za medicinske znanosti, za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, za društvene znanosti, za filološke znanosti, za književnost, za glazbenu umjetnost, za likovnu umjetnost i za tehničke znanosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizator je brojnih predavanja i izložbi, a aktivna je i u izdavačkoj djelatnosti.