Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Croatian Museum of Naive Art outside

Naiva, naivna umjetnoCroatian Museum of Naive Art outsidest ili takozvana primitivna umjetnost dio je umjetnosti dvadesetog stoljeća. Riječ je o posebnoj grupi formalno neškolovanih slikara i kipara koje obično nazivamo amaterima i pučkim umjetnicima.
Naiva nije strogo opisan i definiran umjetnički pokret nego je čine različite slikarske poetike, teme i individualna ostvarenja. U Hrvatskoj je ta takozvana “pučka umjetnost” potekla najprije od seljaka i obrtnika, a najpoznatiji autori su s vremenom postali cijenjeni profesionalni umjetnici. Ljepota i značaj naivne umjetnosti očituje se u tome što ona zorno pokazuje kako svi imaju pravo na stvaranje i umjetničko izražavanje.

Specijalizirani muzej naivne umjetnosti skuplja, tumači i prezentira međunarodnu i nacionalnu, autsajdersku i samostalnu umjetnost. Muzej naivne umjetnosti osnovan je 1952. godine, a njegova barokna zgrada se nalazi u ulici sv. Ćirila i Metoda 3 u Zagrebu. Smješten je na prekrasnom Gornjem gradu i jedna je od nezaobilaznih zagrebačkih destinacija.
U svojem fundusu Hrvatski muzej naivne umjetnosti čuva gotovo 2000 umjetnina. Slike, grafike, skulpture i crteži djela su uglavnom hrvatskih umjetnika, ali u stalnom postavu muzeja moguće je naći i brojna djela stranih umjetnika.

Muzej organizira putujuće izložbe i gostovanja po raznim mjestima u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu – djela iz njegovog fundusa predstavljena su u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Italiji i dr.

U muzeju su izloženi deseci antologijskih slika hrvatskih umjetnika, a težište postava je na umjetnicima slavne Hlebinske škole. Sadržaj muzeja svjedoči o tome da je hrvatska naiva jedan od najvažnijih dijelova svjetske naive.

U postavu muzeja nalaze se poznate slike Ivana Generalića, prvog umjetnika hrvatske naive i Hlebinske škole. Zatim slijede slike druge generacije Hlebinske škole slikara Dragana Gažija, Ivana Večenaja i Mije Kovačića. Izložena su brojna djela autora Martina Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića Croate i Slavka Stolnika. Posljednju generaciju čine djela slikara nastala pedesetih i šezdesetih godina poput Ivana Rabuzina, Petra Smajića i Emerika Feješa.

U kolekciji stranih autora izdvajaju se djela Nikifora, Simona Schwartzenberga i Germain van der Steena.